Nalazite se ovdje: NaslovnicaTemePorodica i obiteljOpcenitoGlazba, muzika, muzikoterapija

Glazba, muzika, muzikoterapija

Koliko puta ste se probudili s nekom pjesmom u mislima? Koliko noći ste završavali s pjesmom? Koliko glazbe poslušane u danu? Koliko puta ste zastali na tren zbog neke pjesme? Koliko puta vam se u pamćenje „zacementirala“ neka pjesma i mnogo ste ju pjevali ili pjevušili? Postoji čak i ono, kad nam se „uvrti“ neka pjesma koja nam se inače ne sviđa, ali onda se čak i nje ne možemo osloboditi.

Na sva ova pitanja, teško je odrediti točan broj, tj. dati točan odgovor…

Od davnina...

Glazba je u različitim oblicima egzistirala još kod primitivnih naroda. Dalje se samo razvijala kroz stoljeća pa sve do danas. Dok je nekad u davnim vremenima služila pretežito u ritualne svrhe  („zazivanje“ za dobru žetvu, dobar lov i slično), kroz povijest za kulturno i duhovno uzdizanje te iskazivanje domoljubnih osjećaja, danas ona predstavlja mnogo toga. Također, više se ne izvodi na običnim jednostavnim instrumentima, danas ju prati mnogo toga kompleksnijeg. Ipak, iako se i glazba razvijala i čovjek se razvijao i mnogo štošta se promijenilo, ali – jedno je ostalo: čovjekova uska povezanost s glazbom.

Skok u sadašnjost

Da se sad ne bi zamarali kompletnom poviješću glazbe, idemo u sadašnjost, u našu svakodnevnicu. Je li glazba tek samo umjetnost ili nešto više? Nešto bez čega svakodnevni život ne mogu ni zamisliti? Mislim ipak da je odgovor „umjetnost bez koje je većini nas svakodnevnica nezamisliva“ (iako možda neki nisu ni svjesni toga). Dok vozite (ili se vozite javnim prijevozom) – svira li vam glazba u autu ili u slušalicama? Dok ste vani, ili pak dok ste doma – svira li glazba? Prati li ona i dandanas crkvene, državne, vojne i slične slavljeničke događaje? Poprilično sam sigurna kako je odgovor potvrdan...

Tamo gdje razlike prestaju...

Osim što je dio svakodnevnice velike većine nas, glazba također spaja ljude i izvlači ono najbolje iz njih. Poodavno sam bila u jednoj grupi mladih sa svih strana svijeta. Nitko nije znao ničiji jezik (osim na engleskom + rukama i nogama pokušaji sporazumijevanja). Razlike u godinama, mentalitetima, jeziku, kulturi, naciji, nerijetko i boji kože, kose, očiju... toliko mnogo razlika. Ali – jedna stvar nas je držala zajedno, okupljala i iako pojma nismo imali tko o čemu pjeva, pjevali smo. Jer – samo nam je pjesma ostala, a ona nam je bila i više nego dovoljna... Pjesma nas je spojila, tu su sve razlike među nama nestale. Ostali smo samo grupa mladih s gitarom i pjesmom. Da, glazba nadilazi granice i različitosti – uvažava, ne odbacuje, ujedinjuje. I izvlači ono najbolje iz tebe... Naravno, samo ukoliko joj to dozvolimo.

Terapijska uloga

Glazba ima blagotvoran utjecaj na čitav ljudski organizam. Više psiholoških studija je dokazalo da već slušanje omiljene skladbe, pa kakve bilo, objektivno popravlja čovjekovo raspoloženje i opće psihičko stanje. Danas se sve više i više (pogotovo u razvijenijim državama) razvija posebna grana poznata pod nazivom „muzikoterapija“ a koja pronalazi način da se pomoću glazbe uspostavi komunikacija s teško bolesnim pacijentima s kojima standardni razgovor nije moguć ili je jako teško izvediv. Istovremeno služi i kao vrsta terapije. Muzikoterapija je klinička i dokazana upotreba glazbenih intervencija za postizanje individualiziranih ciljeva unutar terapeutskog odnosa od strane stručnjaka koji je završio odobreni program glazbene terapije. Muzikoterapeut glazbu koristi kao „terapeutsko sredstvo“ pomoću kojega uz zacrtane ciljeve provodi terapiju. Istraživanja u muzikoterapiji podupiru činjenicama njezinu učinkovitost u mnogim područjima kao što su: fizikalna rehabilitacija, oporavak nakon ozljeda mozga, pružanje mogućnosti za izražavanje osjećaja, komunikaciju, itd... Također pomaže kod fizičkih, psihičkih problema, problema s depresijom, anksioznošću, visokim krvnim tlakom, itd...

Muzikoterapija u Francuskoj

Slika 1: Primjeri primjene muzikoterapije u Francuskoj. Izvor: http://musicotherapie-sf.org/musicotherapie/photos

Dok je kod nas još uvijek u povojima i ne pronalazi se baš tako jednostavno i lako, u SAD-u npr. ona egzistira još od 1950-ih i danas važi kao posebna zdravstvena struka u kojoj se glazba koristi u terapijskom odnosu kako bi se bavila fizičkim, emocionalnim, kognitivnim i društvenim potrebama pojedinaca, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, budući da se muzikoterapeuti bave i zdravim i bolesnim osobama. Do sada je utvrđeno kako velika većina najbolje reagira na sam ritam. A na koju vrstu glazbe će pojedinac najbolje odgovoriti – to ipak ovisi od slučaja do slučaja. A klijenti i pacijenti mogu doista biti svi – ne treba nikakvo poznavanje sviranja, pjevanja ili čega li već... Samo treba pokušati...

Ovdje bi svakako trebalo istaći i jedno važno upozorenje: I na domaćem tržištu već su se pojavili kojekakvi „ublehaši“ koji prodaju nekakve CD-ove s „ljekovitim zvukovima“, izdavajući se tako za neke velike muzikoterapeute. Što ovdje ne štima? Suština muzikoterapije nije u puštanju CD-ova nego u bliskoj i živoj interakciji pacijenta i terapeuta. To se ovdje pokazuje kao istinski „conditio sine qua non“, a ne ono drugo. Na kraju krajeva, kako već rekosmo, nitko unaprijed bez vas samih ne može odrediti koja će se glazba za vas na kraju pokazati optimalnom i ponajviše ljekovitom. A što se tiče nekog općenitog slušanja glazbe, to možete i sami, i kako smo već ovdje naglasili, i to je već nekakva učinkovita terapija!

Za kraj...

Još uvijek je mnogo toga za otkriti na tom području, ali i ono malo što se do sada zna, potvrđuje – povezanost čovjeka i glazbe je nevjerojatna i u najmanju ruku – jako teško raskidiva (ukoliko je uopće raskidiva?). Zato, kad ovo pročitate, barem ako ništa drugo, onda poslušajte najdražu pjesmu, uživajte cijelim svojim bićem u svakom i najmanjem djeliću glazbe. I dozvolite joj da ono najbolje izvuče iz vas.

14. 7. 2017. godine

Crucix

Misli pape Franje

Rekao bih da je obitelj važna ne samo za evangelizaciju novog svijeta već da je obitelj važna, potrebna za opstanak čovječanstva. Bez obitelji, kulturni opstanak ljudske rase bio bi u opasnosti. Obitelj, htjeli mi to ili ne, je temelj. (Radijski intervju, Rio de Janeiro, Brazil, 27. srpnja 2013.)

Naša vodilja

Znanost bez religije je šepava, a religija bez znanosti slijepa. 

Albert Einstein

NAŠA DANAŠNJA PORUKA

Nažalost, ono što je odbačeno nije samo hrana i višak stvari, nego često i sama ljudska bića, koji su odbačena kao “nepotrebna”. Na primjer, to je strašno i pomisliti na djecu koja su žrtve pobačaja, koji nikada neće vidjeti svjetlo dana; djeca koja se koriste kao vojnici, zlostavljana i ubijena u oružanim sukobima; i djecu se kupuje i prodaje u tom strašnom obliku modernog ropstva koje je trgovina ljudima, što je zločin protiv čovječnosti.

Papa Franjo

10 zapovijedi opuštenog mira

1. Samo danas trudit ću se da proživim dan ne želići riješiti problem svoga života odjednom.

2. Samo danas pazit ću najvećom pomnjom na svoje nastupe: otmjen u vladanju, nikoga neću kritizirati, neću druge ispravljati i popravljati... samo sebe sama.

3. Samo danas bit ću sretan, jer sam siguran da sam stvoren za sreću... ne samo na drugom svijetu nego i na ovom.

4. Samo danas prilagodit ću se okolnostima, ne zahtijevajući da se one prilagode mojim željama.

5. Samo danas posvetit ću pet minuta svoga vremena dobrom čitanju, kao što je hrana nužna za život tijela, tako je dobro štivo nužno za život duše.

6. Samo danas učinit ću dobro djelo, a da to nikome ne kažem.

7. Samo danas učinit ću nešto što inače ne činim rado, ako u mislima osjetim da sam povriješen, trudit ću se da to nitko ne primijeti.

8. Samo danas načinit ću točan raspored. Možda ga neću točno držati, ali ću ga napraviti. Izbjegavat ću dva zla: napetu žurbu i neodlučnost.

9. Samo danas čvrsto ću vjerovati - čak i ako bi okolnosti pokazale suprotno - da se dobrostiva Božja providnost brine za mene kao da nikoga drugoga nema na svijetu.

10. Samo danas neću strahovati. Naročito se neću bojati radovati svemu što je lijepo i vjerovati u dobro. Dano mi je da 12 sati činim dobro; mogla bi me obeshrabriti misao da to moram činiti cijeli život.

papa Ivan XXIII.

Posjete

Imamo 95 gostiju i nema članova online

Idi na vrh