POPTHEO -

Dramatska teologija: od Karla Bartha do Raymunda Schwagera

Cilj ovoga rada je predstaviti specifični teološki pravac koji se naziva „dramatska teologija“. Pri tome se kao prvo nastoji u kratkim crtama obrazložiti kontekst nastanka ove teologije, koji je tijesno vezan uz teološko djelovanje Karla Bartha i Gustava Auléna te napose uz njihovu kritiku liberalno-prosvjetiteljske teologije Adolfa von Harnacka. Centralni dio ovog rada je vezan uz predstavljanje takozvane Insbruške dramatske teologije te nauk njenog utemeljitelja  Raymunda Schwagera. Pri tome osobito nastojim obratiti pozornost na Schwagerovu sintezu ignacijanske duhovnosti, teološke ostavštine Hans Urs von Balthasara te osebujnog djela francuskog mislioca Renéa Girarda. Vrijednost dramatske teologije se očituje kroz jedno novo sagledavanje važnih antropoloških, kristoloških i soterioloških pitanja. Također, čini se da ona uspijeva na jedan nov način sagledati cjelinu biblijske misli i poruke.

Sud nad gradom nekoć i danas

Sažetak:

Od biblijskog suda nad Babilonom i Rimom do modernih apokaliptičkih prijetnji nad New Yorkom – ljudski duh već tisućama godina izriče svoj prijeki sud nad velikim gradovima, ali i nad civilizacijskim dostignućima uopće. Cilj ovog rada je pokušati ući u nutarnje razloge ove osude. Pri tome se želi poći od analize nekih biblijskih, ali i predbiblijskih tekstova, zatim kroz osvrt na teologiju i filozofiju povijesti i kulture, imajući pri tom u vidu i psihološko-sociološke aspekte problematike. Konačno, ovaj rad ima za cilj ispitati kvalitete civilizacije i kulture, ali  –kako je već naglašeno- i smislenost te opravdanost samog suda nad njima. Pri tome nastojim pokazati da autori poput M. Foucaulta, R. Girarda i N. Berdjajeva kroz svoja djela omogućuju jedan bolji uvid u svijet u kojem živimo, ali i u narav ljudskog duha na kojem svi zajedno participiramo.

IZMEĐU DRAMATIČNE SADAŠNJOSTI I OPTIMISTIČNE BUDUĆNOSTI: Društveni konflikti u širem kontekstu teorije evolucije

Cilj ovoga izlaganja je u skladu s naslovom pokušati predstaviti problematiku društvenih sukoba i međuljudskog nasilja u širem kontekstu Darwinove teorije evolucije. Pri tome se prvo nastoji situirati navedenu teoriju naspram pozicije katoličke teologije i učiteljstva. Povijest ovoga odnosa sugerira kako je isti prečesto bio opterećen bremenom ideoloških sukoba. Tu se pokazuje kako darvinizam po sebi nije uspio dugo opstati u okvirima znanosti koja između ostalog govori i o naravi sukoba u prirodi.