Što je to psihologija i čemu nam služi?
Svi smo u današnjem svijetu medija izloženi terminu psihologija, međutim koliko nas doista zna što je to psihologija i čemu ona doista služi.
Termin psihologija sastavljen je od grčkih riječi psyche (duh ili duša) i logos (znanost, učenje), pa je psihologija prema tome „znanost o duši“ i ovo je ujedno najstarija definicija psihologije. Bavi se pitanjima psihičkog života, proučava dušu ili duh, te se zaokuplja pitanjima u kakvom su odnosu duša i tijelo. Psihologija ima “dugu prošlost, ali kratku povijest” davno je rekao Ebbinghaus. I ova Ebbinghausova izreka doista kratko, ali jezgrovito predstavlja psihologiju. Da, psihologija je upravo ta, koja već stoljećima zaokuplja ljudsko mišljenje, ali se kratko vremena eksperimentalno i znanstveno istražuje, točnije od kraja devetnaestog stoljeća (1879. godine kada je W. Wundt osnovao prvi laboratorij eksperimentalne psihologije).
Psihologija je znanost koja nastoji istražiti zakone ljudskog funkcioniranja i otkriti sve tajne onog nedodirljivog u nama. Otkriti zašto baš na taj način razmišljamo, zašto se baš tako ponašamo, zašto smo baš takvi, a ne drukčiji. I treba biti iskren i priznati da je posao psihologa doista težak i zahtjevan, jer se bavi nečim što ne može dodirnuti, opipati, vidjeti, nego samo indirektno ispitati. Tajno oružje psihologije u izučavanju ljudskih ponašanja su psihološki testovi, za koje su naučnici utvrdili da manje ili više pouzdano i točno mjere ono što nas zanima.
Primarno psihologija se dijeli na bazičnu (teorijsku) i primijenjenu (aplikativnu). Termin psiholog/inja predstavlja osobu koja se bavi psihologijom bilo kao istraživač bilo kao nastavnik, bilo tako da u praksi primjenjuje psihološke principe, znanja i vještine (Petz, 2005).
Budući da je čovjek društveno biće i ima ga u svim sferama života, tako je i psihologija znanost koje ima u svim sferama čovjekova života, tako da ne postoji pravac znanosti u kojem psihologija ne daje svoj doprinos na direktan ili indirektan način.