Nalazite se ovdje: NaslovnicaTemeTeologijaGranična pitanjaFacebook i prijateljstvo

Facebook i prijateljstvo

Bez obzira, u stvarnosti ili u virtualnom „online“ prostoru, uvijek vrijedi ono da se može biti zločest, ali i dobar.

Kad govorimo o fenomenu društvenih mreža današnjice stručnjaci upozoravaju da tu zapravo treba govoriti o virtualnim društvenim mrežama današnjice. Jer fenomen društvenog umrežavanja je kudikamo stariji od Facebooka, Twittera i sl.; što će reći da se ljudi međusobno umrežavaju od pamtivijeka. Tako se može govoriti o plemenu kao svojevrsnoj društvenoj mreži, ali i sportskom klubu, školskom razredu itd.

Sve dosadašnje društvene mreže su podrazumijevale živu i izravnu interakciju među ljudima, no kako vidimo, u virtualnim društvenim mrežama -kako sama riječ kaže- i same interakcije postaju virtualne. A što bi uopće značilo ovo „virtualno“? Danas se kolokvijalno ova riječ uzima kao nešto „kompjuterski“, ali u stvari, ona izvorno označava nešto što posjeduje nutarnju snagu i životnost. Dakle, nešto što je ostvarivo, što se može realizirati, premda je još daleko od toga. Tako dolazimo i do koncepta „virtualnog prijateljstva“ koje -dakle- ima neke veze s pojmom prijateljstva, ali još uvijek to nije u punom smislu riječi.

Prijateljstvo i daljina

Veliki kršćanski svetac, teolog, filozof, pisac i još svašta nešto – Toma Akvinski reče kako na ovom svijetu ne postoji ništa što bi po sebi vrijedilo više od iskrenog prijateljstva. Možda bi bilo za očekivat da će jedna takva eterična osobnost prijateljstvo poimat na posve apstraktan način, no kod Tome to nije bio slučaj. Čak naprotiv, on je bio uvjeren kako ni ljubav ni prijateljstvo ne mogu egzistirati na daljinu, što će reći da su blizina i prisutnost realni preduvjeti kako ljubavi, tako i prijateljstva. Naravno, izuzeci uvijek postoje, ali također, kaže se da su izuzeci samo tu kako bi potvrdili pravila. Tomina perspektiva prijateljstva će biti neovisno potvrđena i od strane velikih psihologa XX. st. Istinskog ljudskog čina nema bez učešća cijelog čovjeka, a tako je onda i sa svim onim što postoji među ljudima.

Već ovo malo što smo do sada naveli daje nam razumjeti zašto su mnogi stručnjaci za međuljudske odnose vrlo skeptični kad su u pitanju virtualna „online“ prijateljstva. Kako rekosmo, to sve skupa ima neke veze s prijateljstvom, ali je objektivno još uvijek poprilično daleko od toga. Mnogi će stoga reći da virtualno druženje može biti dobar nastavak onog druženja koje već postoji u stvarnosti, ali da ne bi trebalo ići obratno: pokušavati konkretizirati virtualna poznanstva s totalnim neznancima s weba; premda i tu -kažu- postoje izuzeci…

U virtualnom prostoru čovjek treba biti već oprezan stoga što virtualni prostor predstavlja pogodno tlo za raznorazne poremećene tipove. Ovdje ne mislimo prvenstveno na potencijalne agresivne psihopate kojih svakako tu i tamo ima, nego na puno raširenije nerealne narcise; ljude odveć fokusirane na same sebe. Virtualni profil im omogućava da budu nešto što realno nisu. Od njih se ne treba nadati nekom velikom prijateljstvu, jer oni su tu radi sebe, a ne radi vas… Dakle, ovdje se svakako ne radi o tipovima koji naokolo hodaju s motornom testerom; naprotiv, ovi su opasni prvenstveno stoga jer vas žele upregnuti da zidate njihove vlastite snove, a ne svoje! Kad se „otmete kontroli“ kažnjavat će vas uskraćivanjem lajkova i komentara. Nešto više od toga vam i ne mogu uskratiti, jer više od toga vam ni ne mogu, a i ne žele dati.  

Face

                                                                                                                                         Izvor: youtube.com

Psihološka i druga ograničenja

Danas se na svijetu oko 2 milijarde ljudi koristi Facebookom, a svih tih 2 milijarde korisnika nalazi se međusobno najdalje u šestom stupnju separacije. Ovo bi značilo da je bilo koji korisnik Facebooka na svijetu naspram mene najdalje „prijateljevog prijatelja prijatelj, prijateljevog prijatelja prijatelj“. Dakle, Facebook je prostor u kojem cijeli svijet postaje zbilja jedno veliko, ali blisko globalno selo, međutim kako već rekosmo, u tom globalnom selu se počesto onaj „bliži komšiluk“ pokazuje beskrajno dalekim i otuđenim. Naravno, pri tome nije sve do narcisoidnosti i drugog diletantizma. Postoje i neka realna ograničenja. U tom smislu, već davno je rečeno da jedan korisnik na Facebooku može upratiti maksimalno 500 prijatelja. Više od toga, nit će on moći dobro pratiti njih, niti oni njega.

Treba računati i to da neki korisnici prvenstveno koriste Facebook radi Messengera, tako da pored toga niti što posebno objavljuju, niti što posebno od drugih prate…

Svakako, ponekad se tu upetlja i ljubavna problematika. Psiholozi kažu da muškarci rado lajkuju i komentiraju sadržaje koje objavljuje žena koja im se sviđa. S druge strane, žene su puno opreznije u stiskanju onog „sviđa mi se“ ispod objavljenog sadržaja dragog muškarca. Kaže se da one s tim sasvim jasno na posve nejasan način odašiljaju poruku: „Ti se meni ne sviđaš, ja tebe volim“!

Naravno, sve navedene pojave i ponašanja ovdje međusobno odvajamo na jedan teoretski način. U praksi je to često sve skupa izmiješano … svačeg pomalo, kako već šta i kod koga…

Ako može ubit, može i oživjet…

Općenito, mišljenja sam da bi čovjek trebao koristiti svaku moguću priliku da učini nešto pozitivno i dobro. Bez obzira koliko vrijede ili ne vrijede ta virtualna poznanstva i tu važi ono da se može biti zločest, ali i dobar. Često čitamo u medijima kako se tamo negdje neki adolescent ubio jer su ga zlostavljači iz razreda na nekoj od društvenih mreža zasuli posve uvredljivim i degutantnim komentarima. Dakle, ukoliko može ubit, vidimo da je virtualni prostor puno realniji nego što na prvu izgleda, ali onda, isto tako, on može biti i prostorom nekih pozitivnih i dobrih poticaja.

Na kraju krajeva, mi nikad u potpunosti ne znamo kako se netko iznutra osjeća. Najveći patnici obično nisu oni koji najviše kukaju, jer veliki patnici obično posjeduju i jedno veliko dostojanstvo i ponos. A takvima i jedna lijepa riječ puno znači … a kome ne znači, za kraj se pitamo? Zato, ne propustimo ih i sami svakodnevno izgovarati…

U Sarajevu, 11.8.2017.

M. B.

 

Katolički kalendar

pon, 16. listopada 2017. Hedviga, Marija Margareta Alacoque Svjetski dan hrane
uto, 17. listopada 2017. Ignacije Antiohijski, Vatroslav Međunarodni dan borbe za iskorjenjivanje siromaštva
sri, 18. listopada 2017. Luka evandelist Justus, Flavijan, Lukša Zaštitnik Informativne katoličke agencije
čet, 19. listopada 2017. Ivan Brebefski, Pavao od Križa, Izak, Joel  
pet, 20. listopada 2017. Kornelije, Adelina, Miroslava  
sub, 21. listopada 2017. Uršula, Kajo, Hilarion, Zvjezdan  
ned, 22. listopada 2017. 29. NEDJELJA KROZ GODINU - MISIJSKA NEDJELJA
Marija Saloma, Marko Jeruzalemski, Dražen, Filip
 
pon, 23. listopada 2017. Ivan Kapistran, Teodor, Severin, Borislav  
uto, 24. listopada 2017. Antun M. Claret, Proklo Carigradski

Dan Organizacije ujedinjenih naroda 24.-30.

Tjedan razoružanja

sri, 25. listopada 2017. Darija, Katarina Kotromanic Kosača Dan dragovoljnog darivanja krvi

Misli pape Franje

Rekao bih da je obitelj važna ne samo za evangelizaciju novog svijeta već da je obitelj važna, potrebna za opstanak čovječanstva. Bez obitelji, kulturni opstanak ljudske rase bio bi u opasnosti. Obitelj, htjeli mi to ili ne, je temelj. (Radijski intervju, Rio de Janeiro, Brazil, 27. srpnja 2013.)

Naša vodilja

Znanost bez religije je šepava, a religija bez znanosti slijepa. 

Albert Einstein

Važni datumi

16. 10. - Svjetski dan hrane

 

NAŠA DANAŠNJA PORUKA

Nažalost, ono što je odbačeno nije samo hrana i višak stvari, nego često i sama ljudska bića, koji su odbačena kao “nepotrebna”. Na primjer, to je strašno i pomisliti na djecu koja su žrtve pobačaja, koji nikada neće vidjeti svjetlo dana; djeca koja se koriste kao vojnici, zlostavljana i ubijena u oružanim sukobima; i djecu se kupuje i prodaje u tom strašnom obliku modernog ropstva koje je trgovina ljudima, što je zločin protiv čovječnosti.

Papa Franjo

Misli poznatih

_________________________

Vratio sam se Bogu kao izgubljeni sin.

Zahvaljujem moje rasvjetljenje čitanju jedne jedine stare i jedinstvene knjige,

koja ne razočarava, knjige koja nas gleda s blagoslovom i dobrotom.

Ta knjiga je Biblija.

 

Heinrich Heine

10 zapovijedi opuštenog mira

1. Samo danas trudit ću se da proživim dan ne želići riješiti problem svoga života odjednom.

2. Samo danas pazit ću najvećom pomnjom na svoje nastupe: otmjen u vladanju, nikoga neću kritizirati, neću druge ispravljati i popravljati... samo sebe sama.

3. Samo danas bit ću sretan, jer sam siguran da sam stvoren za sreću... ne samo na drugom svijetu nego i na ovom.

4. Samo danas prilagodit ću se okolnostima, ne zahtijevajući da se one prilagode mojim željama.

5. Samo danas posvetit ću pet minuta svoga vremena dobrom čitanju, kao što je hrana nužna za život tijela, tako je dobro štivo nužno za život duše.

6. Samo danas učinit ću dobro djelo, a da to nikome ne kažem.

7. Samo danas učinit ću nešto što inače ne činim rado, ako u mislima osjetim da sam povriješen, trudit ću se da to nitko ne primijeti.

8. Samo danas načinit ću točan raspored. Možda ga neću točno držati, ali ću ga napraviti. Izbjegavat ću dva zla: napetu žurbu i neodlučnost.

9. Samo danas čvrsto ću vjerovati - čak i ako bi okolnosti pokazale suprotno - da se dobrostiva Božja providnost brine za mene kao da nikoga drugoga nema na svijetu.

10. Samo danas neću strahovati. Naročito se neću bojati radovati svemu što je lijepo i vjerovati u dobro. Dano mi je da 12 sati činim dobro; mogla bi me obeshrabriti misao da to moram činiti cijeli život.

papa Ivan XXIII.

Posjete

Imamo 70 gostiju i nema članova online

Idi na vrh