Nalazite se ovdje: NaslovnicaFilozofijaROD ILI SPOL?

ROD ILI SPOL?

U klasičnoj filozofiji postoji razlika između roda (genus) i vrste (species) i specifične razlike (diferentia specifica). Klasična filozofija smatra da se bit, odnosno, narav ili priroda neke stvari izriče njezinom definicijom. Definicija se izriče jezikom i pojmovima. Definicija je rezultat razumskog promišljanja.

 Čovjek i lav  ulaze u općenitiji pojam roda kao što je živo biće, jer oboje jesu živa bića. Ali reći kako su čovjek i lav živa bića ne govori puno o njihovoj biti. U ograničenijem značenju i čovjek i lav su životinja, ali to još ne govori ništa o njihovoj biti. Stoga rod nije izvor definicije nego samo opći pojam. Stoga i rod ne izriče definiciju, a time ni bit ni narav neke stvari ili bića.

Međutim, kad se kaže da je čovjek racionalna životinja, a lav mačka time se označava na neki način bit. Racionalna životinja i mačka nisu stoga rod.  Čovjek je biće obdareno razumom što ga razlikuje od drugih živih bića, dok je lav mačka koja ga razlikuje od drugih vrsta životinja. Na taj način idući od općeg pojma roda dolazi se do vrste kao izvora definicije biti ili naravi neke stvari.

Što je danas rod? Rod je društvena uloga koju čovjek ima u društvu. Uzmimo za primjer društvenu ulogu bankar. Bankar nije definicija čovjeka. Žena, muškarac, bijelac, crnac, svi oni mogu biti bankari i na taj način imati društvenu ulogu. Uzmimo za primjer društvenu ulogu ekonomist. Žena, muškarac, bijelac, crnac svi oni mogu biti ekonomisti. Društvene uloge poput bankar, ekonomist, liječnik, vozač, su ono što se u klasičnoj filozofiji naziva pojmom rod, oni su opći pojmovi u kojega se mogu uklopiti i muškarci i žene, i bijelci i kršćani i muslimani jer ima bankara koji su muškarci, ima ih koji su žene, ima ih koji su bijele ili crne boje kože....Temeljna stvar kod bankara i ekonomista i liječnika jest što te društvene uloge ne izriču bit čovjeka, nego samo njegovu ulogu u društvu i kao takve ne služe tome da se izrekne čovjekova narav ili bit.

Što je spol? Jednostavno, spol je gledano očima klasične filozofije dio definicije koju se definira kao racionalnu životinju, odnosno čovjeka. Stoga se može reći kako je diferentia specifica (specifična razlika)  čovjeka kao razumnog bića to da je on ili muškarac ili žena. Ovdje je važno paziti na upotrebu jezika. Jer ako se kaže za čovjeka da se dijeli na muško i žensko, ili na mužjake i ženke onda se čovjek neće razlikovati od životinja bilo koje vrste jer i druge životinjske vrste imaju muško i žensko, odnosno mužjake i ženke.

Male and female gender symbols                    Izvor(foto): 123rf.com

Stoga reći kako je žena racionalno biće ili kako je muškarac racionalno biće znaći izreći definiciju koja ima dvije oznake. O racionalnom biću i o ženi i o muškarcu. Možemo stoga reći kako je opći pojam recimo čovjek, a vrsta je muškarac ili žena. Stoga muškarac i žena nisu rod. Zato jer je čovjek kao racionalno biće općenitiji pojam od muškarca ili žene jer su i muškarci i žene racionalna bića odnosno čovjek. Stoga ako ako kažemo žena je racionalno biće izrekli smo definiciju žene, njezinu narav odnosno bit.

Ako ovo primjenimo na društvene uloge i kažemo recimo da je netko bankar nismo izrekli bit ili narav neke osobe jer biti bankar nije bit i narav čovjeka jer ima ljudi koji nisu bankari, ali su po svojoj naravi racionalna bića, odnosno ljudi. Međutim, ako kažemo da je netko muškarac ili žena time nismo izrekli društvenu ulogu čovjeka, nego njegovu bit i narav koja je određena spolnim karakteristikama, zbog toga spol nije društvena uloga, nego dio definicije čovjeka, odnosno odnosi se na čovjekovu bit ili narav.

Što je problem? Problem je postavljanje roda ne kao općeg pojma, nego kao definicije biti ili naravi čovjeka. Naime, prema ovom stavu bankar, ekonomist, vozač, liječnik bile bi definicije biti ili čovjekove naravi, dok narav i bit čovjeka označena njegovom spolnošću ne bi igrala nikakvu ulogu u njegovom definiranju.

U nemogućnosti da se uklone spolne karakteristike muškarca i žene jer spadaju na njihovu ljudsku narav, pristupilo se radije jezičnom uklanjanju pojmova. Prema klasičnoj filozofiji jezični pojam u definiciji izriče bit stvari. Stoga ako netko iznese tvrdnju ovo je muškarac i ovo je žena time izriče diferentiu specificu unutar samih ljudskih bića. Muškarac i žena po svojoj naravi jesu muškarac odnosno žena. Odnosno muškarac i žena nisu rodovi. Jer se pojam muškarca ne može svesti pod pojam žene i obrnuto jer muškarac i žena nisu opći pojmovi roda.

Prvo uklanjanje jezičnih pojmova zahvatilo je ona područja koja po svojoj naravi pripadaju prirodno muškarcu i ženi, a to su jezični pojmovi otac, majka, muž, žena. Jer daljnja diferentia specifica muškarca jest otac upravo jer je muškarac. Isto vrijedi i za ženu. Njezina diferentia specifica u odnosu na muškarca jest biti majka upravo jer je žena. Očito je da ovi pojmovi ne mogu biti neutralni u smislu definicija jer se njima izriče donekle bit ili narav stvari. Stoga biti otac, majka, nisu društvene uloge nego spadaju u definiciju naravi muškarca ili žene.

Pojmovi poput roditelj jedan i roditelj dva, partner jedan i partner dva dopuštaju konverziju definicija pa roditelj jedan može biti bilo otac ili majka, pa samim time bilo muškarac ili žena, ili partner jedan ili partner dva mogu biti bilo muškarac bilo žena. Uvođenjem novih jezičnih pojmova brišu se definicije kojima se izriče narav neke stvari ili bića. Ako pokušate zamisliti sljedeću podjelu stvari su jasne.

Recimo ako krenemo od pojma živo biće, pa idemo do pojma životinja, pa do pojma racionalna životinja, pa do pojma, muškarac, otac, muž dobijemo pregled naravi ili biti koja ide od roda kao najopćenitijeg pojma i spušta se do specifične razlike u odnosu na ženu. Jer žena s muškarcem dijeli rod u smislu općeg pojma jer je ona živo biće, životinja, racionalna životinja, žena, majka. Na taj način se dolazi do razlike između muškarca i žene koja nije razlika u općem pojmu roda, nego u naravi ili biti. Naime, i muškarac i žena su živa bića, životinje, racionalne životinje u čemu se ne razlikuju u smislu naravi, ali se u daljnoj podjeli u smislu definicije i naravi razlikuju kao muškarac i kao žena na temelju spola.Stoga nije pogrešno reći kako pojam muškarac, otac, muž i žena, majka, supruga izriču narav bića i narav prirodnih odnosa, a ne društvene uloge. A taj odnos naravi je moguć jer postoji spol kao specifična i bitna razlika između muškarca i žene. Stoga muškarac, žena, otac, majka, muž, supruga s gledišta ove podjele nisu društvene uloge nego izriču biti ili narav muškarca i žene.

Sljedeća podijela bila bi sljedeća. Recimo krenemo od pojma živo biće, idemo do pojma životinja, pa do pojma racionalna životinja i onda nastavljamo bankar, roditelj jedan, partner jedan. Dolazimo do zanimljive stvari. Rod i spol prate jedno drugo sve do pojma racionalna životinja. Stoga je logično da oni koji govore o rodu o čovjeku govore kao o racionalnoj životinji kao i oni koji govore o spolu. Nitko dakle ne dvoji da je čovjek razumno biće.

Međutim, kada se govori o rodu briše se diferentia specifica spola i prestaje jezična upotreba pojmova muškarac, otac, muž, žena, majka, supruga i uvode se pojmovi bankar, roditelj jedan, partner jedan. Stoga pojmovi bankar, roditelj jedan, partner jedan jesu definicijski neutralni i stoga ostaju u kategoriji roda koja se i dalje može dijeliti u beskonačno. Jer ako se polazi od pojmova kao što su bankar, roditelj jedan, partner jedan oni su zapravo najopćenitiji pojmovi koji ne izriču nikakvu definiciju, niti se dijele prema vrsti i specifičnoj razlici čime se brišu pojmovi kojima se definira narav stvari i bića kao što je u slučaju čovjeka riječ o pojmovima muškarac, žena, otac, majka. Pojmove poput muškarac, muž, otac i žena, supruga, majka se ne može dijeliti jer oni izriču narav. Pojmove živo biće, bankar, ekonmist, liječnik, roditelj jedan, partner jedan se može dijeliti u beskonačno jer ne izriču narav ili bit.

Iz toga razloga zastupnici koncepta roda inzistiraju isključivo na jednoj stvari, a to je uvođenje novih jezičnih pojmova i brisanje drugih jezičnih pojmova jer brisanjem jezičnog pojma briše se definicija, a brisanjem definicije se briše narav ili bit same stvari ili bića. Tvrditi kako je rod društvena uloga znači tvrditi kako se stvari i bića mogu definirati pomoću pojma roda (genus) bez potrebe da se tom definiranju dodaju vrsta (species) i specifična razlika (diferentia specifica).

Odnosno ako kažete živo biće, životinja, racionalna životinja, bankar je (rod – genus) partner jedan (rod-genus) i roditelj dva (rod – genus) djeteta tri (rod – genus) time ste izrekli kako postoji društvena uloga koja se naziva partnerstvo i zajedništvo (rod – genus). Zastupnici roda tvrde da ovo izriče definiciju ili narav ljudskog bića.

 Ako kažete živo biće, životinja, racionalna životinja, muškarac (diferentia specifica) je suprug  (diferentia specifica) žene (diferentia specifica) i otac dječaka (diferentia specifica) time ste izrekli da postoji narav stvari ili bit stvari koja se koja se naziva brak, odnosno obitelj (diferentia specifica). Zastupnici spola tvrde da ovo izriče narav ljudskog bića.

Stoga partnerstvom i zajedništvom može se definirati bilo što bez obzira na sadržaj ili sastav onih koji su u partnerstvu i zajedništvu jer je partnerstvo i zajedništvo rod, društvena uloga koja ne predstavlja narav ili bit nekog odnosa. S druge strane brakom i obitelji može se definirati samo ono što proizlazi iz specifične razlike između muškarca i žene a zove se brak odnosno obitelj. Brak i obitelj su termini kojim se izriče narav ili bit odnosa, a ne njihova društvena uloga. Tu se nalazi i temeljna razlika između termina poput partnerstvo i zajedništvo na jednoj strani i termina obitelj i brak na drugoj strani. Jer termini bankar, roditelj jedan, partner jedan, zajedništvo, partnerstvo su termini roda koji ne označavaju naravi osoba i odnosa nego samo njihove društvene uloge. U tom smislu može se reći rod je društvena uloga, ali ne predstavlja narav osobe i narav odnosa između osoba. Termini muškarac, žena, otac, majka, muž, supruga, obitelj, brak su termini spola koji ne označavaju isključivo društvenu ulogu, nego narav osoba i narav ili bit njihovih odnosa. Temeljni postupak zatupnika roda kao društvene uloge je definiranje roda kao izričaja naravi ili biti bilo osobe bilo njihovog odnosa, a taj proces definiranja roda ide kroz promjenu jezične terminologije napose jezičnih termina brak i obitelj i definiranje spola ne kao čovjekove naravi ili biti, nego kao društvene uloge. Odnosno spol je na neki način dio čovjekove biti ili naravi, za teoriju roda spol je društvena uloga potpuno odvojena od spola, i na taj se način otvara prostor za brisanje jezičnih termina muškarac i žena i uvođenje jezičnih termina u budućnosti poput recimo osoba jedan i osoba dva. Koncept rodne neutralnosti je koncept koji proizlazi iz jezika i orijentira se na ponajviše na promjenu jezičnih definicija pojmova jer se promijenom definicije samog pojma mjenja njegovo značenje, sadržaj i narav što konceptu rodne neutralnosti neće promaknuti kada se uskoro bude uz roditelj jedan i roditelj dva definiralo osoba jedan i osoba dva umjesto muškarac i žena kao što se jezičnom promjenom za istospolne zajednice i partnerstva počelo koristiti termine brak odnosno obitelj. Stoga u raspravama o pitanju roda ne treba zaboraviti važnost jezika, jer prema misli jednog filozofa „jezik je kuća bitka“, odnosno jezik izriče narav i bit stvari.

U Sarajevu, 8.III.2018.

O. J.

Misli pape Franje

Rekao bih da je obitelj važna ne samo za evangelizaciju novog svijeta već da je obitelj važna, potrebna za opstanak čovječanstva. Bez obitelji, kulturni opstanak ljudske rase bio bi u opasnosti. Obitelj, htjeli mi to ili ne, je temelj. (Radijski intervju, Rio de Janeiro, Brazil, 27. srpnja 2013.)

Naša vodilja

Znanost bez religije je šepava, a religija bez znanosti slijepa. 

Albert Einstein

NAŠA DANAŠNJA PORUKA

Nažalost, ono što je odbačeno nije samo hrana i višak stvari, nego često i sama ljudska bića, koji su odbačena kao “nepotrebna”. Na primjer, to je strašno i pomisliti na djecu koja su žrtve pobačaja, koji nikada neće vidjeti svjetlo dana; djeca koja se koriste kao vojnici, zlostavljana i ubijena u oružanim sukobima; i djecu se kupuje i prodaje u tom strašnom obliku modernog ropstva koje je trgovina ljudima, što je zločin protiv čovječnosti.

Papa Franjo

10 zapovijedi opuštenog mira

1. Samo danas trudit ću se da proživim dan ne želići riješiti problem svoga života odjednom.

2. Samo danas pazit ću najvećom pomnjom na svoje nastupe: otmjen u vladanju, nikoga neću kritizirati, neću druge ispravljati i popravljati... samo sebe sama.

3. Samo danas bit ću sretan, jer sam siguran da sam stvoren za sreću... ne samo na drugom svijetu nego i na ovom.

4. Samo danas prilagodit ću se okolnostima, ne zahtijevajući da se one prilagode mojim željama.

5. Samo danas posvetit ću pet minuta svoga vremena dobrom čitanju, kao što je hrana nužna za život tijela, tako je dobro štivo nužno za život duše.

6. Samo danas učinit ću dobro djelo, a da to nikome ne kažem.

7. Samo danas učinit ću nešto što inače ne činim rado, ako u mislima osjetim da sam povriješen, trudit ću se da to nitko ne primijeti.

8. Samo danas načinit ću točan raspored. Možda ga neću točno držati, ali ću ga napraviti. Izbjegavat ću dva zla: napetu žurbu i neodlučnost.

9. Samo danas čvrsto ću vjerovati - čak i ako bi okolnosti pokazale suprotno - da se dobrostiva Božja providnost brine za mene kao da nikoga drugoga nema na svijetu.

10. Samo danas neću strahovati. Naročito se neću bojati radovati svemu što je lijepo i vjerovati u dobro. Dano mi je da 12 sati činim dobro; mogla bi me obeshrabriti misao da to moram činiti cijeli život.

papa Ivan XXIII.

Posjete

Imamo 71 gostiju i nema članova online

Idi na vrh